Da li ste znali da je vaša kuhinja jedno od najrizičnijih mesta u kući?
Na svakom ćošku vrebaju bakterije i potencijalno toksični materijali. Zato je neophodno kuhinju, ne samo redovno čistiti, već i preispitati pojedine predmete koje svakodnevno koristimo. Pročitajte naš tekst i otkrijte četiri izrazito rizične stvari koje ste verovatno upotrebili već ovog jutra.
Stari sunđeri i krpe
Jedan od najvećih izvora bakterija u kuhinji jesu stari sunđeri i krpe za brisanje. Iako ih svakodnevno koristimo za čišćenje sudova, radnih površina i raznih mrlja, i pri tome kvasimo i upotrebljavamo sredstva za čišćenje, česta upotreba stvara idealne uslove za razmnožavanje mikroorganizama.
Ma koliko ga ispirali, vlaga i ostaci hrane će naći svoj način da ostanu na sunđeru.
Istraživanja pokazuju da kuhinjski sunđer može sadržati više bakterija nego WC šolja, uključujući i potencijalno opasne sojeve kao što su E. coli i Salmonella. Problem postaje ozbiljniji kada tim istim sunđerima čistimo i površine na kojima se kasnije priprema hrana, jer dolazi do unakrsne kontaminacije.
Platnene krpe nisu ništa bezbednije, jer zadržavaju vlagu i mirise, a ako ih ne peremo redovno na visokim temperaturama, mogu postati trajna legla bakterija. Čak i kad izgledaju čisto, često skrivaju mikroorganizme.
Srećom, proizvodnja papirne galanterije danas je značajno uznapredovala. Bolja opcija od krpa su već odavno papirni ubrusi, potpuno bezbedni za upotrebu u kuhinji, a izuzetno praktični. Osim što su praktičniji jer se upotrebljavaju jednokratno, oni su i značajno higijenskiji, te samim tim sigurni po zdravlje svih ukućana. Preporuka su u domaćinstvima sa decom i kućnim ljubimcima.
Što se tiče sunđera kojima peremo sudove, trebalo bi ih menjati bar jednom nedeljno ili jednom u dve nedelje, a krpe obavezno redovno prati na minimum 60 stepeni.
Teflonski tiganji
Teflonski ili nelepljivi tiganji dugo su bili spas svih zauzetih domaćica. Međutim, njihova bezbednost postaje upitna čim se površina ošteti ili kada se koriste na previsokim temperaturama.
Teflon je trgovački naziv za politetrafluoroetilen (PTFE), a do pre nekoliko godina u proizvodnji tiganja se koristila i perfluorooktanska kiselina (PFOA), koja se povezuje s brojnim zdravstvenim problemima, od hormonalnih poremećaja do mogućeg povećanog rizika od karcinoma.
Iako je PFOA danas zabranjena u većini zemalja, mnogi dan danas koriste stare tiganje ili ih kupuju na pijacama i drugim nepouzdanim mestima.
Takođe, ostaje i pitanje bezbednosti teflonskih tiganja koji se zagrevaju na izrazito visokim temperaturama. Iznad 260°C čak i savremeni premazi ovih tiganja mogu početi da ispuštaju toksične gasove koji su ozbiljan rizik za zdravlje, naročito u zatvorenim prostorijama.
Zato, čim na površini tiganja primetite vidljive ogrebotine, to znači da su se slojevi zaštitnog premaza već istrošili i da hrana dolazi u kontakt s aluminijumskom bazom, te da je vreme da ga bacite.
Ako i dalje želite da ih koristite, zarad svoje bezbednosti izbegavajte metalne viljuške i noževe prilikom pripreme hrane, ne pregrevajte ih i čim se pojave oštećenja, zamenite kvalitetnijim alternativama.
Inox, keramički i liveni tiganji znatno su bolji izbor.
Aluminijumske folije
Aluminijum je do danas ostao jedan od najkontroverznijih materijala u svakoj kući, a gotovo svakodnevno ga koristimo u kuhinji za pečenje, pakovanje i čuvanje hrane.
Iako je praktična, sve više istraživanja ukazuje na to da preterana upotreba aluminijumske folije može imati štetne posledice po zdravlje. Naime, pri visokim temperaturama ili u kontaktu s kiselom i slanom hranom (paradajz, limun, sirće, začinjena jela), čestice aluminijuma mogu dospeti u hranu.
Prema nekim studijama, ljudi koji redovno konzumiraju hranu pripremljenu u aluminijumskoj foliji mogu uneti i do nekoliko puta više aluminijuma od preporučene dnevne granice.
Iako male količine ovog metala prirodno prolaze kroz naš organizam, višak se može vremenom akumulirati. Pojedina naučna istraživanja povezuju ga čak sa neurološkim poremećajima kao što je Alzheimerova bolest, kao i s oštećenjem bubrega i kostiju.
Još jedan problem je neadekvatno čuvanje hrane. Mnogi umotavaju ostatke jela u foliju i ostavljaju ih u frižideru, ne znajući da aluminijum može reagovati čak i na niskim temperaturama. Umesto toga, za pečenje u rerni i čuvanje hrane preporučuju se staklene ili keramičke posude s poklopcem, a ako se folija već koristi – neka to bude kratkoročno i uz izbegavanje kontakta sa sastojcima koji mogu da je nagrizu.
Plastične posude lošijeg kvaliteta
Plastične posude su prisutne u gotovo svakoj kuhinji. Koristimo ih za čuvanje hrane, zamrzavanje ili pak podgrevanje u mikrotalasnoj.
Međutim, nisu sve plastike iste, a korišćenje jeftinih i neproverenih može biti jednako ozbiljan rizik po zdravlje kao i alu folija. Posebno su problematične one koje nisu deklarisane kao bezbedne za kontakt s hranom ili nisu otporne na toplotu.
Kada se takve posude izlože visokim temperaturama, bilo tokom podgrevanja u mikrotalasnoj, mašinskog pranja na visokoj temperaturi ili ako u njih sipamo toplu supu, testeninu ili sos, mogu ispustiti štetne hemikalije.
Jedna takva je BPA (bisfenol A), a jednako su opasni toksični ftalati i brojni drugi aditivi koji se koriste u proizvodnji plastike. Ove supstance su endokrini disruptori što znači da mogu ometati rad hormona, posebno kod dece, trudnica i osoba sa hormonskim poremećajima.
Danas je sve teže izbeći plastiku jer je svuda oko nas, a njene mikro i nanočestice u vodi za piće postaju ozbiljan problem. Nismo uvek u mogućnosti da biramo materijal ambalaže hrane, vode ili pića koje kupujemo u prodavnici, ali zato barem možemo težiti izbegavanju plastike kod kuće.
Kada god je moguće, koristite staklene, keramičke ili nerđajuće posude kao zdraviju alternativu.
0 Коментари
Ostavi komentar: